1
Powered by: Powered by: Powered by: Powered by:

JESTE LI ZNALI…?

BRČKO KAO SOLARNI GRAD!

Instaliranjem 15 megavata (MW) solarnih panela do 2030. godine na području grada Brčko u potpunosti bi grad bio energetski nezavisan o drugim izvorima energije ili bolje rečeno bio bi „energetski samodostatan“. Čak bi mogao i viši proizvedene struje izvoziti jer je energija iz solara tzv. zelena energija iz obnovljivih izvora. Izgradnja svega većeg broja privrednih objekata na području Distrikta Brčko može biti dobar podloga za brža razmatranja opravdanosti takvih javno-privatnih investicija i njihovu implementaciju u životnu sredinu.

PROIZVODNJA PAPIRA I TOPLOTNE PUMPE

Industrija papira mogla bi prepoloviti svoje račune za energiju korištenjem toplotnih pumpi, pokazalo je nedavno zajedničko istraživanje EHPA-e (Evropsko udruženje za toplotne pumpe) i udruženja sektora proizvodnje papira CEPI. Ova velika ušteda energije također bi bila ključna za dekarbonizaciju jednog od energetski intenzivnih sektora u Evropi.

Toplotne pumpe već danas omogućuju uštedu energije mnogim industrijama. Oni osiguravaju oko 10 % konačne industrijske potražnje za energijom u Evropi i pomažu u smanjenju industrijskih emisija u mnogim sektorima. Nedavni razvoj je da komercijalno dostupne velike toplotne pumpe i parni kompresori sada mogu grijati do 200°C, zadovoljavajući potrebe industrije celuloze i papira . Inovacija je potaknuta razmjenom između obje industrije na evropskoj razini.

Zajednička radna skupina članova europske industrije papira i dizalica topline izračunala je potencijalne uštede energije u sušenju papira od više od 50 % .

TOPLOTNE PUMPE

Dizalice topline, poznate još kao i toplotne pumpe, koriste geotermalnu energiju iz zemlje, podzemnih voda ili zraka te preko sistema grijanja prenose toplinu u stambeni prostor. Toplinske/toplotne pumpe ne proizvode štetne plinove te rade vrlo efikasno čak i na niskim vanjskim temperaturama.

Sustav se jednostavno primjenjuje i na već postojeće instalacije te je na ovakav način moguće osigurati toplinsku energiju i potrošnu toplu vodu za kućanstvo tokom cijele godine.

Uz to, za vrijeme ljetnih mjeseci dizalice topline se koriste za hlađenje objekta te ne treba čuditi veliki porast popularnosti ovog sistema.

U Europi je  instalirano više od 17 miliona toplotnih pumpi (dizalica topline). U sljedećih pet godina planiraju se ugraditi hidroničke dizalice topline/toplotne pumpe u dodatnih 10 miliona zgrada, a do 2030. u novih 30 miliona.

U EU ciljevi REPowerEU zahtijevaju da se uvođenjem toplotnih pumpi udvostruči do 2026. Što znači 60 miliona priključaka do 2030. Toplotne pumpe bit će odgovorne za gotovo polovicu globalnog smanjenja upotebe fosilnih goriva za grijanje u zgradama 2030. Ako vlade ispune svoje energetske i  klimatske obveze.

EU je priznati tehnološki predvodnik, posebno u toplotnim pumpama za tlo i većim toplotnim pumpama za komercijalno i daljinsko grijanje i hlađenje. To se također odražava u trendovima patentiranja, znanstvenim publikacijama i javnim financiranjem istraživanja i inovacija.

Brza implementacija zahtijeva povećanu proizvodnju toplotnih pumpi i komponenti u EU. Već se provode značajna ulaganja u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde eura do 2025.

KLIMATSKI PAMETNA INFRASTRUKTURA I JPP

Većina stakleničkih plinova (“ GHG”) emisije su danas povezane s izgradnjom i radom infrastrukture s velikim ugljikom, osobito u sektorima energetike, javnog prijevoza, vodoopskrbe i kanalizacije. U isto vrijeme, očekuje se da će privrede morati izvršiti značajna ulaganja u sljedećih 10 do 15 godina kako bi izgradili novu ili obnovili zastarjelu infrastrukturu kako bi zadovoljili sve veću globalnu potražnju, pri čemu gospodarstva u nastajanju i zemlje u razvoju čine otprilike dvije trećine globalne ulaganja u infrastrukturu. Mnoge rizike povezane s klimatskim promjenama najteže će osjetiti zemlje s nižim prihodima, budući da je njihova sposobnost sprječavanja i odgovora na utjecaje klimatskih promjena ograničena. U tom kontekstu postoji hitna potreba za razvojem i financiranjem klimatski pametnih infrastrukturnih rješenja.

Privatna ulaganja i stručnost, uključujući financiranje recimo energetske infrastrukture kroz modele javno-privatnog partnerstva (JPP) ključni su za isporuku klimatski pametne infrastrukture. Primjena modela JPP predstavlja izazove i prilike. S obzirom na goleme zahtjeve za kapitalom i potrebu za inovacijama (u smislu tehnoloških rješenja i strukture financiranja), javno-privatna partnerstva potencijalno pružaju koristan okvir u kojem javni i privatni sektor mogu efiskanije udružiti i koordinirati svoje financijske i tehnološke resurse. U isto vrijeme, klimatske promjene stvaraju nove oblike rizika koje je teško kvantificirati i predstavljat će jedinstvene izazove za strane u javnom i privatnom sektoru koje žele međusobno pregovarati o odgovarajućoj raspodjeli rizika.

Na primjeru jednog grada može se postaviti projekt poboljšanja pristupa energiji za urbana kućanstva (kroz pilot program javno-privatnog partnerstva – PPP), koji je privukao je približno 12 milijuna USD privatnog financiranja i pomogao u napretku plana da taj grad postane pravi „solarni grad“.

Želja nam je da na tom primjeru pokažemo kako bi bljesak sunca koji se odbija od solarnih panela na gradskim krovovima, na školama, vrtićima, sportskoj dvorani, na hotelima, zdravstvenim ustanovama itd. mogao proizvoditi oko 5 megavata (MW) električne energije, osiguravajući bolji pristup struji za oko 10.000 ljudi.

Ali najveći uspjeh programa solarnih krovova, koji se neslužbeno naziva “projekt iznajmljivanja krovova”, leži u njegovoj replikaciji. Projekt bi otvorio put za šire pokretanje inicijativa za solarne krovove radeći i na tehničkim, zakonodavnim i financijskim pitanjima. Kompanije koje bi ušle u taj program dobile bi npr. 25-godišnje koncesije za postavljanje solarnih fotonaponskih panela na krovove javnih zgrada i privatnih rezidencija i njihovo povezivanje na mrežu.

SOLARNI PARK

Solarni park je koncentrirana zona razvoja projekata proizvodnje solarne energije i pruža razvojnim inženjerima dobro karakterizirano područje, s odgovarajućom infrastrukturom i pristupom sadržajima i gdje se rizik projekata može svesti na minimum.

GEOTERMALNA ENERGIJA

Geotermalna energija je energija koja se stvara i pohranjuje u Zemlji i koja određuje temperaturu materije. Njegovi resursi od plitkog tla do tople vode i vrućih stijena nalaze se nekoliko milja ispod Zemljine površine, pa čak i dublje do ekstremno visokih temperatura rastaljenog kamenja zvanog magma. Razvijene su mnoge tehnologije za iskorištavanje prednosti geotermalne energije. Na primjer, geotermalne dizalice topline mogu iskoristiti tu energiju za grijanje i hlađenje zgrada.

HVATANJE I SKLADIŠTENJE CO2

Budući da mnoge zemlje ovise o fosilnim gorivima za proizvodnju energije, posebno u zemljama u razvoju, hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) moglo bi podržati svjetske napore da se osigura energetska sigurnost i da se uhvati u koštac s klimatskim promjenama i smanji emisija stakleničkih plinova (GHG). CCS je proces hvatanja otpadnog ugljičnog dioksida CO2 iz velikih točkastih izvora kao što su elektrane na fosilna goriva, transporta do mjesta skladištenja i odlaganja kako ne bi ušao u atmosferu. Privlačenje financiranja iz privatnog sektora potentno je za daljnju implementaciju CCS projekata.

NAFTOM BOGATA KSA IMA NAJJEFTINIJE SOLARE

Saudijska Arabija dobila je ponude za opskrbu solarnom električnom energijom po najjeftinijim cijenama ikada zabilježenim, označavajući početak programa vrijednog 50 milijardi dolara za diverzifikaciju domaće opskrbe energijom proizvođača nafte od fosilnih goriva.